Zračni prijevoz ostaje ključan za funkcionalnost naše globalne ekonomije, služeći kao važna veza u međunarodnim mrežama trgovine time što brzo i pouzdano prevozi proizvode s jednog kontinenta na drugi. Istraživanja tržišta pokazuju da je još 2023. godine industrija zračnog prijevoza zaračunala oko 223 milijarde dolara širom svijeta, a stručnjaci očekuju da će taj broj porasti na gotovo 270 milijardi dolara do kraja desetljeća, s godišnjim rastom od oko 2,7%. Što čini zračni prijevoz toliko važnim? Potražite odgovor u industrijama gdje je brzina ključna. Zamislite farmaceutske tvrtke koje se utrkuju u dostavljanju lijekova koji spašavaju živote ili tehnološke firme koje imaju potrebu za komponentama dostavljenim preko noći za proizvodne linije. Ove kompanije u velikoj mjeri se oslanjaju na zračni prijevoz kako bi im lanci opskrbe tekle glatko i kako bi zadovoljile zahtjeve kupaca kad je vrijeme doslovno novac.
Zračni prijevoz igra glavnu ulogu u oblikovanju globalne ekonomije, a brojke to potvrđuju pokazujući koliko je novca prošlo međunarodnim prijevoznim kanalima. Uzmimo američko tržište kao primjer – prošle je godine dostiglo vrijednost od oko 60,8 milijardi USD, dok se slični rastući trendovi mogu primijetiti i u Aziji i Europi, posebno u zemljama poput Kine, Japana i Njemačke. Što čini ovu industriju toliko važnom? Pa, prilično dobro se prilagođava promjenama na tržištima ili iznenadnim izazovima s kojima se susreće. Stručnjaci predviđaju kako će usluge brze isporuke unutar zračnog prijevoza rasti otprilike 3,5% godišnje sve do 2030. godine. Taj rast upućuje na nešto vrlo jasno – danas više nego ikada prije poduzećima su potrebna brža rješenja dostave.
Zrakoplovna logistika je promijenila način na koji tvrtke djeluju širom svijeta, pružajući brzinu i učinkovitost koju tradicionalni načini transporta ne mogu utjepati. To je posebno očito u sektorima koji zahtijevaju brzu dostavu i brzi okret, gdje se zrakoplovni prijevoz iznosi kao idealno rješenje.
Proizvodnja 'točno na vrijeme' (Just-in-Time ili JIT) djeluje kao metoda proizvodnje koja je dizajnirana tako da poveća učinkovitost smanjenjem vremena koliko proizvodi provedu u lancu opskrbe, što automatski smanjuje troškove pohrane zaliha za tvrtke. Zračni prijevoz igra važnu ulogu u ovim JIT sustavima jer zrakoplovi dostavljaju stvari puno brže u usporedbi s drugim metodama, skraćujući vrijeme čekanja i omogućavajući glatko odvijanje proizvodnje. Uzmite primjerice Apple i Toyotu – obje koriste JIT u kombinaciji s zračnim prijevozom kako bi svoje operacije održavale preciznima, što im omogućuje brzo prilagođavanje kada se tržišta promijene. Kada skupi dijelovi moraju brzo putovati između zemalja, zračni transport postaje ključan za proizvođače koji žele održavati minimalne zalihe, a istovremeno biti sposobni prilagoditi se onome što potrošači sledeći put zahtijevaju.
Transportiranje lijekova i peradživih artikala zahtijeva točnost i brzu obradu, zbog čega zračni prijevoz igra ključnu ulogu u ovim sektorima. Dostava proizvoda na vrijeme do konačne destinacije čini ogromnu razliku kada je u pitanju učinkovitost lijekova i svježina hrane. Zakašnjenje od jednog dana može značiti da će proizvodi propasti ili da će tretmani postati neučinkoviti, što poduzetima izaziva gubitke i smanjuje povjerenje kupaca. Pravila zračnog prijevoza također su prilično stroga, s zahtjevima za održavanjem odgovarajuće temperature tijekom cijele rute i pažljivim rukovanjem na svakom stupnju prijevoza. U posljednjem periodu primijećen je značajan rast u sektoru zračnog prijevoza lijekova, što pokazuje koliko industrija postaje ovisna o brzim metodama dostave kako bi zadovoljila sve kraće rokove isporuke. Nedavne analize tržišta ukazuju da će ovaj trend i dalje rasti, posebno s obzirom na povećane globalne potrebe u zdravstvu i očekivanja pacijenata za bržim pristupom kritičnim lijekovima, bez obzira na mjesto prebivališta.
Proučavanje vazdušne logistike otkriva koliko je kritičan vazdušni transport postao za održavanje glatkog i efikasnog funkcionisanja lanaca snabdevanja. Vazdušni transport održava vitalnu vezu između centara proizvodnje i tržišta širom sveta. Tehnološki napreci nastavljaju da menjaju industriju, dok se promenjeni potrošački zahtevi ogledaju u potrazi za bržim isporukama širom globalnih trgovinskih mreža. Sve ovo zajedno čini da vazdušni transport postane još važniji sastavni deo međunarodne trgovine nego ranije.
E-trgovina između zemalja u brzom je rastu, što je znatno povećalo potrebu za zračnim prijevozom robe. Prema izvješćima agencije Xeneta, online kupnja će se svake godine povećavati za otprilike 14 posto sve do 2026., što znači da tvrtke sada više nego ikada trebaju brže opcije dostave. Suvremeni kupci žele da im paketi brzo stignu, pa čak i danas ili sutra. Kako bi zadovoljili očekivanja kupaca, mnoge tvrtke se okreću zračnom prijevozu kao glavnom rješenju. Stručne udružbe su primijetile kako su upravo kratko vrijeme isporuke jedan od glavnih razloga zašto se količina robe prevožene zrakom stalno povećava u međunarodnoj logistici. Rastuća ovisnost o zračnom prijevozu ne mijenja samo način na koji se roba kreće diljem svijeta – ona prisiljava sve dijelove lanca opskrbe da rade učinkovitije i pametnije kako bi proizvodi stigli tamo gdje su potrebni, u točno određenom trenutku.
Micro fulfillment centri u osnovi znače imati manje skladište bliže mjestima gdje ljudi žive, kako bi paketi brže stigli do primatelja. Trgovci također sve više uključuju zračni prijevoz, pogotovo velika imena poput Amazona koji su pokazali kako letenje robom unutar zemlje smanjuje vrijeme čekanja za kupcima. Cijela svrha ove organizacije je omogućiti trgovinama da brže dopunjuju police, da prate što se prodaje bez prekomjernog skladištenja, i općenito da prate kupce koji žele sve jučer. Vidimo da tvrtke koje kombiniraju zračni prijevoz s lokalnim rješenjima za pohranu sve više postaju vodeće u brzom isporučivanju proizvoda. Kada trgovine koriste zrakoplove za premještanje robe, dovoljno su prilagodljive da rukuju iznenadnim skokovima u potražnji ili neočekivanim nedostacima, što ih održava ispred konkurencije u ovom ludo brzom svijetu maloprodaje u kojem danas živimo.
Avijski sektor je u posljednje vrijeme ozbiljno potrudio da postane neutralan prema emisiji ugljičnog dioksida, pogotovo nakon što su klimatski problemi postali sve hitniji. Glavne aviokompanije na različitim kontinentima, kao i firme za teretni prijevoz, uvode različite metode kako bi smanjile emisiju stakleničkih plinova. Naravno, sve ove ekološke inicijative nose troškove za operatore koji moraju ulagati u vrhunske tehnološke rješenja i sudjelovati u programima nadoknađivanja emisija kako bi ostali u skladu s oštrijim propisima o emisijama. Prema nedavnim nalazima objavljenim od strane IATA-a, u industriji se trenutno provodi dosta projekata usmjerenih na smanjenje emisije CO2 u budućnosti. Neke kompanije ulažu sredstva u razvoj biogoriva pogodnih za upotrebu u zrakoplovima, druge se trude maksimalno povećati učinkovitost postojećih zračnih motora, dok još neke eksperimentiraju sa 'pametnijim' letnim rutama koje smanjuju nepotrebnu potrošnju goriva tijekom leta.
Najnoviji proboji u dizajnu teretnih zrakoplova čine značajan napredak u pogledu bolje učinkovitosti potrošnje goriva i ekološkijih operacija. Trenutno, većina unapređenja usmjerena je na smanjenje potrošnje goriva bez prevelikog utjecaja na okoliš tijekom transportnih letova. Neke zrakoplovne kompanije već su započele testiranje zrakoplova opremljenih hibridnim pogonskim sustavima i preuređenim trupovima koji efikasnije razilaze otpor zraka. Rezultati tih promjena su primijećeni – uštede u gorivu iznose oko 20 posto u odnosu na starije modele u nekim slučajevima. Zrakoplovne tvrtke koje prihvaćaju ovu tehnologiju ne samo da smanjuju svoj ugljični otisak, već i štede na operativnim troškovima, što im daje prednost pri natjecanju za posao na zahtjevnim tržištima. Gledajući unaprijed, kontinuirana inovacija u dizajnu zrakoplova prijateljskih prema okolišu će dalje potiskivati održivost u svakodnevnu praksu zračnog teretnog prijevoza širom industrije.
Azijsko-pacifički prostor je postao epicentar proširenja zračnog teretnog prometa. Iza ove tendencije stoje bujajuće ekonomije te stalno rastuće mreže međunarodne trgovine u regiji. Uzmimo u obzir Kinu, gdje rastu proizvodnja u tvornicama i tehnološka inovacije u raznim sektorima. Japanski proizvođači također povećavaju proizvodnju, dok indijske luke svakodnevno rukuju rekordnim brojem tereta. Nedavna analiza tržišta kompanije Research and Markets sugerira da bi kineski zračni teretni promet do 2030. godine mogao doseći oko 54 milijarde dolara, rastući godišnje otprilike 5,3%. To ima smisla kada pogledamo što se zapravo prevozi zrakom – elektroničke uređaje, dijelove za automobile i kritične medicinske isporuke koje moraju brzo stići na odredište. Brojke nam govore nešto važno o tome kako se globalni lanci opskrbe trenutno razvijaju.
Nove zračne teretne rute stvaraju se širom Latinske Amerike i mijenjaju način na koji robe putuju diljem svijeta. Zemlje koje se nalaze točno između Sjeverne i Južne Amerike, posebno Brazil i Meksiko, masovno ulažu u bolje pristane, skladišta i transportne sustave kako bi upravljale ovim dodatnim teretnim prometom. Kompanije poput LATAM Cargo-e također igraju važnu ulogu, prevozeći sve od svježe voće i povrća ravno s farmi do skupih tehničkih uređaja koji zahtijevaju brzu dostavu. Gledajući unaprijed, većina stručnjaka očekuje da će potražnja za zračnim teretnim uslugama i dalje rasti. Govorimo o većim zrakoplovima, češćim letovima i proširenim objektima na ključnim aerodromima u cijelom regijama. Ova poboljšanja će pomoći lokalnim gospodarstvima da rastu, istovremeno olakšavajući poslovanje diljem svijeta povezivanje i trgovinu s partnerima u Latinskoj Americi.
U 2023., globalno tržište usluga zravnog dobroprevoza imalo je vrijednost od 223,1 milijardi dolara.
Voznja zrakom pruža brzu i učinkovitu dostavu, podržavajući industrije koje trebaju brze lance snabdevanja kako bi ispunile hitne tržišne potrebe, poput farmaceutskih proizvoda i elektronike.
Pandemija je istaknula važnost brzih i pouzdanih usluga prijevoza, posebno za prijevoz medicinskih sredstava, čime je povećala ulogu zračnog prijevoza u otpornosti lanca snabdevanja.
Avio kompanije ulagaju u održive goriva za avijsku vožnju, poboljšavaju mjere za učinkovitost goriva i primjenjuju napredne tehnologije rutiranja kako bi smanjile svoj ugljikov stop.