U posljednjih nekoliko godina, 3D zračni teret industrija se suočava s rastućim napetostima između povećanog potražnje i ograničenih kapaciteta. Mnoga poduzeća koja se oslanjaju na međunarodnu prijevoznu uslugu imala su poteškoća u osiguravanju mjesta za zračni prijevoz, osobito tijekom vršnih sezona ili neočekivanih skokova potražnje. Oštar porast cijena usluga zračnog prijevoza dodatno je otežao planiranje logistike za poduzeća u više sektora. Razumijevanje razloga zbog kojih je teško rezervirati prostor za zračni prijevoz i zbog kojih cijene stalno rastu zahtijeva detaljan pregled nekoliko međusobno povezanih čimbenika, uključujući poremećaje u lancu opskrbe, kapacitete prijevoznika, operativne troškove i promjene u globalnim obrascima trgovine.
Kada tvrtke planiraju međunarodne isporuke, često pretpostavljaju da je rezervacija zračnog prijevoza jednako jednostavna kao i rezervacija prostora za teret unaprijed. Međutim, to je daleko od stvarnosti. Zrakoplovi moraju uravnotežiti putničke i teretne operacije, a kada broj putničkih letova opadne, kapacitet za teret automatski pada. Ova neravnoteža povećava troškove usluga zračnog prijevoza, posebno kada proizvođači i distributeri konkurišu za ograničeni prostor.
Osim toga, vanjski šokovi poput prirodnih katastrofa, političkih sukoba i globalnih pandemija stalno remete stabilnost mreža zračnog prijevoza. Posljedica nisu samo kašnjenja isporuka, već i nagli skokovi cijena. Poslovanje koje ovisi o sustavima isporuke 'točno na vrijeme', osobito u industrijama poput elektronike, automobilske i zdravstvene, najteže osjeća te posljedice.
Većina svjetskog zračnog tereta prevozi se u trbuhu putničkih aviona. Kada međunarodni putnički letovi smanje broj, ogroman dio svjetskog kapaciteta zračnog prijevoza odmah nestaje. Čak i kada putnički letovi ponovno započnu, mnoge rute se ne vraćaju na učestalost prije krize, što znači manje prilika za prijevoz tereta. Zrakoplovi se tada oslanjaju na namjenske teretne avione, ali broj dostupnih teretnih zrakoplova je ograničen, što dodatno stiska ponudu.
Osim toga, zrakoplovi daju prioritet rutama s visokim profitom kako bi maksimalizirali prihod, što znači da manje profitabilne destinacije za zračni teret dobivaju manje letova. Ova neravnomjerna raspodjela kapaciteta zračnog prijevoza doprinosi trajnim nedostacima, zbog čega je brodarskim tvrtkama teško osigurati stalni prostor.
Brzi rast globalnog e-tržišta također je pojačao pritisak na kapacitete zračnog prijevoza. Online trgovci i logistički pružatelji usluga sada u velikoj mjeri ovise o brzim rješenjima dostave kako bi zadovoljili potrošače, često dajući prednost zračnom prijevozu za roba osjetljive na vrijeme. Kako se broj pošiljki iz e-trgovine povećava, sve je jača konkurencija za ograničeni prostor u zračnom prijevozu, zbog čega manje tvrtke imaju poteškoća s pronalaženjem povoljnih opcija.
Štoviše, glavni igrači s dugoročnim ugovorima ili sporazumima o prioritetu često imaju prvi pristup kapacitetima. To gura manje tvrtke na kraj reda, gdje moraju prihvatiti više cijene ili dulja vremena prijevoza.
Cijene goriva su jedan od najvećih faktora troškova u operacijama zračnog prijevoza. Kada cijene nafte porastu, aviokompanije odmah prilagođavaju svoje tarife za prijevoz kako bi nadoknadile veće operativne troškove. Zrakoplovna industrija iznimno je osjetljiva na ove fluktuacije, pa čak i mali porast troškova goriva može znatno povećati ukupnu cijenu prijevoza.
Osim toga, aviokompanije dodaju nadoplate za gorivo kako bi ublažile nestabilnost, a ove naknade se mogu mijenjati mjesečno ili čak tjedno, ovisno o globalnom tržištu energenata. Za poduzeća koja se oslanjaju na redovite isporuke, to otežava planiranje proračuna i predviđanje troškova.
Još jedan važan razlog zbog kojeg cijene zračnog prijevoza stalno rastu je globalni nedostatak stručnih radnika. Nedostaje pilota, osoblja za zemaljsku opslugu i logističkih operatera. Zrakoplovi i zračne luke moraju povećati plaće i benefite kako bi privukli stručnjake, što izravno povećava poslovne troškove. Ti veći troškovi zatim se prenose na kupce kroz više cijene zračnog prijevoza.
Uz to, troškovi infrastrukture poput naknada za zračne luke, održavanje i naknade za obradu također su porasli. Sve složenijim sigurnosnim propisima i zahtjevima za sigurnost, zrakoplovi suočeni su s višim troškovima usklađenosti koji dodatno doprinose rastu cijena.
Globalna trgovina duboko je pogođena političkim i regulatornim čimbenicima. Kada narastu napetosti u trgovini između glavnih gospodarstava, nove restrikcije ili sankcije mogu iznenada smanjiti transportne rute ili usporiti carinsku obradu. Ova nesigurnost odvraća prijevoznike od angažmana na određenim tržištima, smanjujući ukupni kapacitet zračnog prijevoza tereta i podižući cijene.
Osim toga, promijenjene rute letova ili duže staze leta povećavaju potrošnju goriva i trajanje rada. Svaki dodatni sat u zraku povećava ukupne troškove, što se kasnije ogleda u cijenama prijevoza tereta.
Industrija zračnog prijevoza tereta osjetljiva je i na iznenadne poremećaje uzrokovane prirodnim katastrofama, poput tajfuna, potresa ili vulkanskih erupcija. Ovi se događaji mogu odraziti na zatvaranje zračnih luka, oštećenje infrastrukture ili masovne otkazivanje letova. Svakim otkazanim letom smanjuje se dostupni kapacitet, a time raste konkurencija za preostali prostor.
Kada više globalnih regija istodobno doživljavaju poremećaje, tržište zračnog prijevoza može ući u produljeni neravnotežni stanje, držeći cijene visokima čak i nakon što se neposredna kriza završi.
Kako bi se prilagodili varirajućim cijenama zračnog prijevoza i ograničenom kapacitetu, mnoga poduzeća odlučuju surađivati usko s povjerenim pošiljateljima robe. Pouzdani partneri s uspostavljenim odnosima s prijevoznicima mogu učinkovitije osigurati prostor, čak i tijekom vršnih sezona. Oni također nude bolje pregovore o cijenama i fleksibilna rješenja poput multimodalnih transportnih opcija koje kombiniraju zračni i pomorski prijevoz.
Takva partnerstva ne samo da osiguravaju predvidivije rasporede isporuke, već pomažu tvrtkama da brzo reagiraju na nagle promjene na tržištu. Pošiljatelji robe s digitalnim sustavima praćenja i jakim mrežnim vezama pružaju transparentnost i smanjuju rizik od kašnjenja tereta.
Još jedan učinkovit pristup je optimizacija planiranja pošiljki. Tvrtke mogu konsolidirati manje pošiljke, unaprijed planirati za razdoblja vršnog opterećenja i prilagoditi upravljanje zalihama kako bi smanjile potrebu za hitnim zračnim prijevozom. Učinkovito pakiranje koje minimizira volumen i težinu također pomaže u snižavanju troškova prijevoza.
Tijesnim surađivanjem s partnerima u logistici na predviđanju potražnje i ranom rezerviranju kapaciteta, poduzeća mogu izbjeći nagli porast cijena u zadnji čas i osigurati učinkovitije isporuke.
Tehnologija je postala ključni faktor u industriji zračnog prijevoza. Mnoge zrakoplovne kompanije i pružatelji logističkih usluga sada koriste digitalne platforme za rezervacije koje omogućuju stvarno-vremenski uvid u dostupne kapacitete. Ovi sustavi korisnicima omogućuju trenutno uspoređivanje cijena, ruta i vremena isporuke, pojednostavljujući time proces rezervacije i pomažući pošiljateljima u donošenju ekonomičnih odluka.
Digitalizacija omogućuje i automatske obavijesti te analitiku performansi, što pomaže u otkrivanju neučinkovitosti i poboljšanju upravljanja lancem opskrbe. Time se smanjuje gubljenje vremena i poboljšava koordinacija između pošiljatelja, prijevoznika i kupaca.
Alati za prediktivnu analitiku analiziraju povijesne podatke i trendove globalne trgovine kako bi predvidjeli buduće potrebe. To pomaže poslovnim subjektima da bolje planiraju svoje isporuke i izbjegnu plaćanje premijskih cijena tijekom razdoblja visoke potražnje. S točnim predviđanjima, tvrtke mogu uskladiti proizvodne programe s dostupnošću prijevoza, smanjujući rizik od nedostatka zaliha ili prekomjernog skladištenja.
Kako analitika podataka postaje sve naprednija, tvrtke dobivaju bolji uvid u trendove cijena prijevoza i ograničenja kapaciteta, što im omogućuje donošenje strateškijih logističkih odluka.
EN
Vruće vijesti
