Količina robe koja se prevozi oceanima brodovima naglo se povećala u posljednjim desetljećima. Govorimo o porastu od 400% od osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su ljudi ozbiljno počeli s kontejnerskim brodskim prijevozom. Standardizacija kontejnera potpuno je promijenila način na koji se proizvodi prevoze širom svijeta. U isto vrijeme, različiti trgovinski sporazumi učinili su da je poslovanje lakše slalo proizvode između zemalja, s manje papirologije. Ove promjene nisu se dogodile iz jednog dana u drugi, već su potpuno oblikovale kako će zemlje ekonomski ovisiti jedna o drugoj. Zamislite to ovako: većina stvari koje svakodnevno kupujemo najvjerojatnije su putovale brodom u nekom trenutku. Podaci iz industrije pokazuju da otprilike 8 od 10 artikala koji se trguju diljem svijeta i dalje putuju morima, što čini pomorski prijevoz ključnim elementom naših savremenih lanaca opskrbe, unatoč svim raspravama o zračnom prijevozu i kamionima.
Pomorski brodski sektor ima ogromnu ulogu u našoj globalnoj ekonomiji, doprinoseći otprilike 150 milijardi dolara godišnje u svjetske BDP brojke. Morski transport u osnovi održava međunarodnu trgovinu u pokretu, omogućujući ogromne količine proizvoda da prelaze oceane između različitih dijelova svijeta. Kada zemlje žele održati svoje trgovinske partnere jaki, one se jako oslanjaju na pomorske prijevozničke usluge. Brodski poslovi također stvaraju mnogo prilika za zapošljavanje. Izvješća o industriji ukazuju da milijuni ljudi rade u raznim aspektima povezanim s aktivnostima pomorskog prijevoza. Govorimo o svemu, od izgradnje brodova u brodogradilištima do upravljanja lukama i upravljanja složenim logističkim mrežama. Svi ovi faktori zajedno pokazuju koliki ekonomski otisak ova industrija ostavlja diljem svijeta.
Morska pošiljka ističe se jer je znatno jeftinija od zračnog transporta. Za slične težine, tvrtke mogu uštedjeti oko 6 do 10 puta više troškova kada odaberu brodove umjesto zrakoplova. Zato mnoge tvrtke biraju ovu metodu kako bi smanjile troškove. No postoje i nedostaci. Najveći? Potrebno je puno više vremena u usporedbi s letom tereta preko oceana. Zračni transport je brži, ali brodovi imaju još jednu prednost. Mogu prevesti ogromne količine robe odjednom. Nijedan drugi način transporta ne može se usporediti s brodovima u prevozu velikih količina proizvoda. Zbog ove prednosti, većina velikih pošiljaka i dalje se oslanja na morski transport, unatoč vremenu čekanja. Igra ključnu ulogu u kretanju robe diljem svijeta danas.
Kontejnerski brodovi osiguravaju globalnu trgovinu, ali uz ozbiljnu štetu za našu okolinu. Studije smatraju da oni doprinose otprilike 3% svjetskih emisija ugljika, što nije zanemarivo kada se promatraju utjecaji na klimatske promjene. Što čini ove brodove tako zagađujućima? Pa, ovisi o nekoliko stvari. Najvažnije, veliku ulogu igra vrsta goriva koju koriste. Teško gorivo i dalje je popularno unatoč visokim razinama zagađenja, a veći brodovi prirodno troše više goriva jednostavno zato što su masivni. Brodski sektor dobro poznaje ovaj problem i već je započeo s rješavanjem. Čišće alternative tradicionalnim gorivima stječu prihvaćenost, kao i poboljšanja u učinkovitosti rada brodova. Neke kompanije čak eksperimentiraju inovativnim tehnologijama koje mogu u stvarnom vremenu pratiti emisije, pomažući im u izradi boljih planova za smanjenje štetnih ispuha u budućnosti.
Svijet brodskih prijevoza naporno radi na smanjenju svojeg ekološkog otiska kroz propise poput MARPOL Priloga VI koji ograničavaju štetne emisije s brodova na moru. IMO nadgleda provedbu ovih smjernica, a one imaju značajnu ulogu u činjenici da brodski pogoni postanu u cijelini ekološkiji. Međutim, za mnoge kompanije nije lako postići usklađenost. Nadogradnja starijih brodova novom opremom pokazuje se kao složen proces, dok ugradnja čiste tehnologije često znači visoke troškove. S obzirom da održivost globalno postaje sve važnija, operateri brodova moraju brzo pronaći rješenja kako bi pratili promjene u regulacijama i istovremeno zadržali konkurentnost s onima koji su već ispred u ovoj 'zelenoj utrci'.
Brodska logistika prolazi kroz veliku transformaciju jer sve više poduzeća prihvaća ekološki prihvatljive pristupe kroz integraciju novih tehnologija. Brodovi s pomoću vjetra i alternativna biogoriva već smanjuju utjecaj globalnog brodskog prometa na okoliš. Veliki igrači poput Maerska i Cargilla implementirali su ove zelene tehnologije s mjerljivim rezultatima koji pokazuju čak 30% manji ugljični otisak na njihovim flotama. Potražnja kupaca za održivim proizvodima raste, pa čak i manja brodska poduzeća ponovno razmatraju tradicionalne prakse. Iako ostaju izazovi u pogledu troškova i infrastrukture, industrija se čini da ide prema točki gdje će zeleni brodski promet biti ne samo opcija, već očekivanje kupaca i regulatora, stvarajući tržište gdje su profitabilnost i zaštita planeta moguće zajedno.
Lučke tvrtke postaju pametnije zahvaljujući automatizaciji, posebno kada je riječ o onim velikim dizalicama i sustavima za manipulaciju kontejnerima koje vidimo u radu uz pristanišne keje. Brojke također pokazuju nešto zanimljivo – ti sustavi povećavaju učinkovitost za otprilike 20%, iako točni podaci variraju ovisno o lokaciji i načinu provedbe. Kada radnici cijeli dan ne moraju ručno premještati kontejnere tamo-amo, smanjuju se troškovi održavanja, a brodovi provedu manje vremena čekajući da budu utovareni ili istovareni. Uzmimo luku Rotterdam kao primjer – uveli su prilično sofisticiranu automatiziranu opremu u svojim objektima. Kako je to funkcioniralo? Propusnost se znatno povećala, dok su brodovi provedli manje vremena privezani u luci. Prema onome što pričaju stručnjaci iz industrije, ovakva automatizacija više nije važna samo zbog brzine – postaje nužna za održavanje konkurentnosti u današnjem brzom svijetu brodskih prijevoza gdje svaka minuta vrijedi.
Način na koji pratimo teret mijenja se zahvaljujući blockchain tehnologiji, koja donosi bolju vidljivost i sigurnost u cijelim lancima opskrbe. U osnovi, blockchain funkcionira poput zajedničke digitalne knjige zapisa koja svima omogućuje da u stvarnom vremenu prate kamo putuju proizvodi. Sudionici u lancu opskrbe, od upravitelja skladišta do kupaca, mogu provjeriti najnovije ažuriranje statusa kad god im treba. Uzmite za primjer Maersk, koji je 2018. godine pokrenuo vlastitu blockchain platformu i zabilježio konkretna poboljšanja u pouzdanosti isporuka, istovremeno gradeći jače odnose s klijentima. Međutim, nije lako uključiti cijelu brodarsku industriju. Početni troškovi su visoki, a nema ni univerzalnog sporazuma o tome kako različite kompanije trebaju formatirati svoje podatke. No, gledajući u budućnost, mnogi stručnjaci vjeruju da bi ova tehnologija mogla potpuno preoblikovati način upravljanja globalnim logističkim mrežama, čineći ih znatno transparentnijim i učinkovitijim s vremenom.
Prijevozničke kompanije nalaze stvarnu vrijednost u AI algoritmima za optimizaciju ruta kroz prediktivnu analizu, što bi moglo smanjiti troškove za otprilike 10, pa čak i do 15 posto. Kada AI sustavi optimiziraju rute, operatori biraju putove koji štede i gorivo i vrijeme, smanjujući količinu potrošene energije i umanjujući ekološki otisak. Uzmite za primjer IBM, čija im je AI platforma pomogla više logističkih poduzeća bolje planirati raspored isporuka nego prije. Jedna je tvrtka nakon provedbe smanjila duljinu ruta za otprilike 20 posto. Osim što smanjuje troškove, ova vrsta tehnologije zapravo pomaže u dostizanju ciljeva održivosti, istovremeno čineći da operacije teku glađe u cijeloj pomorskoj industriji.
Problem u lanac opskrbe zaista je potresao pouzdanost pomorskih prijevoza u posljednje vrijeme, pogotovo tijekom cijele pandemije. Vidjeli smo da su zakašnjenja porasla za više od 30% u vršnim periodima, što je narušilo sve, od prijevoza kontejnera do polica u trgovinama širom svijeta. Također je postalo očito da naš sustav ima pukotine. Mnoge kompanije su shvatile da nemaju dovoljno zaliha niti odgovarajuće planove za slučaj da brodovi završe negdje neočekivano. Sada poduzeća razmatraju načine kako bi popravila ovu situaciju. Neki pokušavaju nabavljati proizvode od više dobavljača umjesto da se oslanjaju samo na jedan izvor. Drugi ulažu u bolje softvere za praćenje gdje se njihova roba nalazi u svakom trenutku. Također raste interes za logističkim pristupima koji se mogu brzo prilagoditi promjenama. Iako nijedno rješenje nije savršeno, ovi pokušaji pokazuju iskrene napore kompanija da spriječe ponovno kolapsiranje pomorskih prijevoza ako se nešto opet pokvari u budućnosti.
Neprekidni geopolitički sukobi stvaraju velike probleme za međunarodne brodske rute, posebno u područjima kritičnih tačaka gužvi poput Ormuzkog prolaza i Juznog Kineskog mora. Kada se situacija u ovim vodama pogorša, operateri brodova često doživljavaju porast troškova, uz stalnu brigu o tome hoće li brodovi uopće sigurno proći kroz ta područja. Povijesni zapisi pokazuju da kada postoji politička nesigurnost u blizini ovih ključnih morskih prolaza, teretne isporuke često nailaze na kašnjenja, što remeti opskrbne lance i uzrokuje rast cijena u raznim industrijama. Kako bi se nosili s ovom nesigurnošću, mnoge brodske kompanije su počele preusmjeravati teret drugim rutama kad god je to moguće i ulažu značajne iznose u dodatne sigurnosne protokole za svoje flote. Iako ove prilagodbe pomažu da se održi neka vrsta glatkog funkcioniranja, nitko zapravo ne zna koliko dugo će se ovo ravnoteženje moći nastaviti, s obzirom na nepredvidivu prirodu globalne politike.
Potražnja za prijevozom obično dolazi i odlazi s godišnjim dobima, što stvara prave probleme u upravljanju kapacitetom. Tijekom gužvi, troškovi prijevoza obično skoče oko 20%. Pamtivi operateri pristupaju ovom problemu boljom prognozom raspoloživog kapaciteta, strožim upravljanjem razinama zaliha i pametnijim planiranjem utovara tereta. Trgovci na malo posebno imaju poteškoća s ovim pitanjem kada se prije nego što se trgovina za blagdane naglo zaleti. Mnoge logističke tvrtke koje misle naprijed već su počele koristiti alate za prediktivnu analitiku kako bi se ispredale skokova potražnje. Ovaj sustav pomaže u praćenju povijesnih uzoraka i predviđanju onoga što bi se moglo dogoditi iduće godišnje doba. Kada tvrtke fino podešavaju svoj pristup planiranju kapaciteta, izbjegavaju skupe rješenja za prijevoz u zadnji trenutak i održavaju glatko funkcioniranje lanca opskrbe tijekom cijele godine.
Brodske kompanije širom svijeta počinju razmatrati alternative poput LNG-a i vodika kao način smanjenja emisije, potencijalno čak do 30%. Briga za okoliš i stroža regulativa potaknuli su mnoge vlasnike brodova da razmisle o ekološkijim opcijama za svoje operacije. Prema nedavnim analizama tržišta, pomak prema ovim novim gorivima pokazuje potencijal, ali napredak nije jednolik svugdje. Neki brodovi u određenim regijama već rade na ovim čistijim izvorima energije, dok drugi zaostaju. Uzmimo primjerice Maersk, koji je nedavno testirao barge na vodik. Njihovi pokusi pokazali su stvarna smanjenja štetnih emisija tijekom rada. Ipak, ostaje još dosta prepreka za širu primjenu ove tehnologije jer izgradnja potrebne infrastrukture zahtijeva financijska sredstva i vrijeme.
Kontejneri opremljeni IoT tehnologijom mijenjaju način na koji logistika funkcioniše širom svijeta, prije svega zato što omogućavaju brodarskim kompanijama da prate što se dešava unutar tih kutija dok su na moru. Kompanije, velike i male, sve više počinju uvođenje ovih sistema kako bi zaštitile svoju robu tokom transporta, što rezultira većom transparentnošću za sve uključene strane. Uzmimo za primjer Med Shipping Co, koja je prošle godine uvela pametne kontejnere i primijetila poboljšanje u isporuci robe na vrijeme i veću zadovoljstvo kupaca. Neki industrijski izvještaji upućuju na mogućnost da gubici padnu za oko 15% uz pomoć ove vrste tehnologije, što znači manje oštećenih paketa i manje poteškoća prilikom praćenja gdje je u lancu isporuke došlo do greške.
Svaki dan sve više poduzeća se okreće regionalnim mrežama trgovine, što je značajno utjecalo na učestalost korištenja teretnih brodova. Trgovinski sporazumi između zemalja i trajni sukobi širom svijeta promijenili su stvarne rute kretanja robe preko oceana. Izvješća iz industrije pokazuju da mnoge kompanije sada pažljivije razmišljaju o upravljanju svojim lancima opskrbe, te razmatraju izgradnju proizvodnih pogona bliže tržištima na kojima će proizvodi biti prodani, umjesto da se u potpunosti oslanjaju na udaljene tvornice. Na primjer, neki proizvođači u Aziji počeli su graditi manje skladište širom Jugoistočne Azije, umjesto da sve šalju iz Kine. Sektor logistike također prilagođava, s brodarskim kompanijama koje investiraju u skladišne objekte u blizini glavnih luka i zapošljavaju više lokalnih transportnih ekipa. Sva ova aktivnost pomaže poduzećima da bolje reagiraju kada neočekivani događaji ometaju tradicionalne rute brodskih isporuka, što smo u posljednje vrijeme često svjedočili.
EN
Vruće vijesti
